BIBLIOTEKA VOC ABULA BIBLIOTEKA VOCABULA UREDNIK Albert Goldstein Alemko Gluhak IZDAVAC August Cesarec Izdavač Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 57 ZAIZDAVAĆA Albert Goldstein RECENZENTI Dalibor Brozouić Mislau Ježić LEKTOR I KOREKTOR Alemko Gluhak PRIUEDENJE TEKSTA ZA TISAK NA RACUNALU ATARI ST Alemko Gluhak Program Signum! Schmerbecka Applžcation Systems Heidelberg, Heidelberg SLOVA Application Systems Heidelberg, Heidelberg Alemko Gluhak Semiotic Soft, Miinchen HRVATSKI ETIMOLOŠKI RJECMK y Lll NenadDogan TEHNlCKI UREDNIK Franjo Profeta ISBN 953-162-000-8 TISAK Tiskara Rijeka Rijeka, Zuonimirova 20a lC OBJAVLJIVANJE OVE KNJIGE POTPOMOGLO JE MINISTARSTVO ZNANOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Aucmsr CESAREc ZAGREB 1993 6 Želio sam da se riječi protumače tako da se pokaže koliko daleke srodstvene veze u riječima inih jezika one imaju. Htio sam da ovaj rječnik bude i malen i dubok Ustrojstvo Hrvatskog ctimološkog rječnika ne razlikuje se bitno od ustrojstva drugih takvih djela. Ako je riječ koja je natuknica slavenska, navedem od koje je praslavenske riječi potekla {praslavenska riječi često imaju označene i naglaske, po sustaw koji upotrebljava Vladirnir A Dybo , nabrojim primjere iz svih slavenskih jezika u kojima postoji srodna riječ ili bar ~ nekoliko njih {~tkad izbor ovisi i o dostupnosti podataka. Praslavenska nJeč, kao rekonstruirana ona takva kako se sada piše nikada u svoje vrijeme nije nigdje bila zapisana , označena je zato zvjezdicom, kao i rekonstruirane riječi drugih prajezika i jezika. Dalje se daju praindoevropska riječ od koje je potekla praslavenska 1 odgovarajući odrazi u drugim indoevropskim jezicima, no ponekad je taj praindoevropski oblik tek onaj ~blik ka~v. Praslavenske riječi a da nema odraza drugdje. Zatim navodim nostratičku riječ od koje je potekao indoevropski korijen te korijene ili riječi iz prajezika drugih porodica nostratičke natporodice, skupa s po nekoliko primjera. Mogu se naći primjeri još dalje i dublje srodnih riječi, pa navodim i takve, često s korijenima ili riječima iz prajezika srodstveno daljih porodica ili natporodica. Ako se u nekom od tih prodiranja u jezičnovremensku dubinu dođe do posudenice iz nekog izvora, onda često pišem dalje o porijeklu riječi koja je izvor posudenice. Da bi se čitatelju olakšalo snalaženje, kad je neka riječ izravan nasljedak neke druge, kažem da je onč'l potekla od te druge riječi ili korijena , a kad je neka riječ posuđenica, kažem da je potekla iz ove ili one riječi. StnJva 1 M~~r ske. ~om d1Jelu Crne Gore. Kosovsko-resavski govori jesu oni u SjeverotstocnoJ 1. Jugozap~d noj Srbiji i na Kosovu. ~ršačkin: g~vorima g~vort se u. Sjeveroistočnom dijelu Srbije i istočnom dtJelu V0Jvod1~e. Govori čakavskog narječja rasprostranJe°:1 su na hr~ats~OJ obalt. Kn~izevnost n~ ~Jim~ postoji od XVI, a prvi pisani spomenik Jest IZ druge polovice XV. Lužičana ima oko 150 000. Medu zapadnoslavenskim jezicima mogu se vidjeti tri podskupine: lehitska poljski, kašupski i polapski jezik lužička i češko-s l ovačka. Staroruski jezik naziv je koji se upotrebljava u dva.? T~ je istočnoslavenski prajezik, jezik istočnih Slavena. Može se reći da su UkraJ10c1 poscb~a etrueka zaJedruca od XIV-XV.
